Je li genetska depresija?

Je li depresija genetska?

Mo┼żda je tvoja majka imala. Ili tvoj stric ili tvoja sestra. Gledanje ─Źlana obitelji pate od depresije mo┼że biti te┼íko. Ali, to zna─Źi da ─çete tako─Ĺer dobiti stanje?

Klini─Źka depresija, tako─Ĺer poznata kao glavni depresivni poreme─çaj, naj─Źe┼í─çi je oblik depresije. Medicinski fakultet Stanford procjenjuje da ─çe 10 posto Amerikanaca do┼żivjeti ovu vrstu depresije u nekom trenutku u ┼żivotu. Ovu vrstu vjerojatnije dijeli i bra─ça i sestre i djeca. Osoba sa ro─Ĺakom koja pati od depresije gotovo je pet puta ve─ça vjerojatnost da ─çe ga razviti.

Istra┼żivanja su istra┼żivala mogu─çnost povezanosti gena i depresije. Je li depresija nasljedna, ili su uklju─Źeni drugi ─Źimbenici?

Geni depresije

Britanski istra┼żiva─Źki tim nedavno je izolirao gen koji izgleda prevladava u vi┼íe ─Źlanova obitelji s depresijom. Kromosom 3p25-26 prona─Ĺen je u vi┼íe od 800 obitelji s rekurentnom depresijom. Znanstvenici vjeruju da ─Źak 40 posto onih s depresijom mo┼że ga pratiti na genetsku vezu. Okoli┼í i drugi ─Źimbenici ─Źine drugi 60 posto.

Istra┼żivanja su tako─Ĺer pokazala da osobe s roditeljima ili sestrom koji imaju depresiju imaju do tri puta ve─çu vjerojatnost da imaju stanje. To mo┼że biti posljedica naslje─Ĺivanja ili okoli┼ínih ─Źimbenika koji imaju jak utjecaj.

Ostali ─Źimbenici

Osoba koja odrasta s nekim s depresijom mo┼że biti osjetljivija na bolest. Dijete koje gleda depresivnog roditelja ili sestru mo┼że nau─Źiti opona┼íati pona┼íanje te osobe pod odre─Ĺenim uvjetima. Dijete koje vidi da roditelj provodi dane u krevetu ne smije misliti da je neobi─Źno. Spol mo┼że tako─Ĺer biti ─Źimbenik. Jedna studija otkrila je da ┼żene imaju 42 posto ┼íanse za nasljednu depresiju, dok mu┼íkarci imaju samo 29 posto ┼íanse.

Serotoninska veza

Istra┼żiva─Źi su tako─Ĺer povezali serotoninu s depresijom. Serotonin je "osje─çajna" kemikalija koja omogu─çuje komunikaciju izme─Ĺu mo┼żdanih neurona. Mogu─çe je da neravnote┼ża u serotoninu mo┼że dovesti do poreme─çaja raspolo┼żenja i drugih problema kao ┼íto su opsesivno-kompulzivni poreme─çaj i napadi panike.

Postoje mnoge teorije o povezanosti serotonina i depresije. Istra┼żiva─Źi nastavljaju prou─Źavati serotonin kao klju─Ź genetske veze. Problemi s serotonin transporter gen tako─Ĺer su smatrani kao izvor za depresiju. Istra┼żivanja su pratila prisutnost dugih i kratkih gena transportera na mogu─çe genetske veze.

Je li depresija izlije─Źena?

Ako vi ili voljena osoba imate depresiju, mo┼żda ─çete se pitati je li stanje izlje─Źivo. Na┼żalost ovdje ne postoji jasan odgovor. Ba┼í kao ┼íto je sama depresija slo┼żena, tako je i vremenska crta.

Mo┼żda ─çete primijetiti varijaciju kod svojih ─Źlanova obitelji koji imaju depresiju. Neki bi mogli do┼żivjeti privremenu klini─Źku depresiju i uzimati lijekove do 12 mjeseci. Za druge, depresija je cjelo┼żivotna bitka u kojoj se simptomi s vremena na vrijeme vr┼íe. U tim slu─Źajevima, kognitivna (bihevioralna) terapija je odr┼żiva dugoro─Źna opcija koja vam mo┼że pomo─çi u upravljanju simptomima i pobolj┼íanju kvalitete ┼żivota.

Depresija se mo┼że lije─Źiti. Klju─Ź je biti svjestan va┼íih simptoma i obavijestiti svog lije─Źnika ako ne mislite da va┼í trenuta─Źni plan lije─Źenja radi. Tako─Ĺer je va┼żno biti svjestan svih simptoma koji se vra─çaju nakon ┼íto do┼żivite bilo koji oblik opra┼ítanja.

pogled

Mnogi znanstvenici vjeruju da nije jedinstveni gen koji stavlja nekoga na rizik od mentalne bolesti. Vjerojatnije je kombinacija gena koji dovode do poreme─çaja. Uzroci bipolarnog poreme─çaja i anksioznih poreme─çaja tako─Ĺer se mogu pratiti na kombinaciju genetskih ─Źimbenika.

Ostaje pitanje: Treba li se brinuti za nekoga ─Źiji roditelj ili brat pati od depresije? Odgovor: ne nu┼żno. Situacijska depresija ─Źesto je privremena. To je dovelo do velikih doga─Ĺaja u ┼żivotu, a lije─Źenje je dostupno. Sigurno je ne┼íto paziti, ali ne i ne┼íto za zabrinutost.