Osnove mentalnog zdravlja

Što je mentalno zdravlje?

Mentalno zdravlje odnosi se na va┼íe emocionalno i psiholo┼íko blagostanje. Dobar mentalno zdravlje poma┼że vam da vodite sretan i zdrav ┼żivot. Na va┼íe mentalno zdravlje mogu utjecati razli─Źiti ─Źimbenici, uklju─Źuju─çi ┼żivotne doga─Ĺaje ili ─Źak va┼íu genetiku.

Postoje mnoge strategije koje vam mogu pomo─çi u uspostavljanju i odr┼żavanju dobrog mentalnog zdravlja. To mo┼że uklju─Źivati:

  • zadr┼żavaju─çi pozitivan stav
  • ostati fizi─Źki aktivan
  • poma┼żu─çi drugim ljudima
  • dobivanje dovoljno sna
  • jedu─çi zdrave prehrane
  • tra┼że─çi stru─Źnu pomo─ç sa svojim mentalnim zdravljem ako vam je potrebna
  • dru┼żenje s ljudima kojima volite provoditi vrijeme
  • formiranje i kori┼ítenje u─Źinkovitih vje┼ítina suo─Źavanja za rje┼íavanje va┼íih problema

Što je mentalna bolest?

Mentalna bolest je stanje koje utje─Źe na na─Źin na koji se osje─çate i mislite. To tako─Ĺer mo┼że utjecati na va┼íu sposobnost da pro─Ĺe kroz svakodnevni ┼żivot. Mentalne bolesti mogu biti pod utjecajem nekoliko razli─Źitih ─Źimbenika, uklju─Źuju─çi:

  • genetika
  • okolina
  • svakodnevne navike
  • biologija

Mentalne bolesti su ─Źeste u SAD-u. Oko jedan od pet ameri─Źkih odraslih svake godine do┼żivljava barem jednu mentalnu bolest, a oko jedan od pet mladih ljudi u dobi od 13 do 18 godina iskustvo mentalne bolesti u nekom trenutku u ┼żivotu.

Mentalne bolesti su ─Źeste, ali se razlikuju u te┼żini. Oko jedne od 25 odraslih osoba svake godine do┼żivljava ozbiljnu mentalnu bolest (SMI). SMI mo┼że znatno smanjiti va┼íu sposobnost obavljanja svakodnevnog ┼żivota. Razli─Źite skupine ljudi do┼żivljavaju SMI po razli─Źitim stopama.

Prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, ┼żene imaju ve─çu vjerojatnost za SMI od mu┼íkaraca, ljudi od 26 do 49 godina najvjerojatnije ─çe iskusiti SMI, a osobe s mje┼íovitom pozadinom utrke imaju ve─çu vjerojatnost da ─çe do┼żivjeti SMI od ljudi drugih nacionalnosti.

Svaka vrsta mentalne bolesti povezana je s vlastitim simptomima, ali ve─çina dijeli neke zajedni─Źke karakteristike. Neki uobi─Źajeni znakovi du┼íevne bolesti mogu uklju─Źivati:

  • ne jede dovoljno ili prejeda
  • ima nesanicu ili previ┼íe spava
  • udaljavaju─çi se od drugih ljudi i omiljenih aktivnosti
  • osje─çaj umora ─Źak i uz dovoljno sna
  • osje─çaj trnjenja ili nedostatka empatije
  • do┼żivljavaju─çi neobja┼ínjive tjelesne boli ili sre─çu
  • osje─çaj beznade┼żan, bespomo─çan ili izgubljen
  • pu┼íenje, pijenje ili kori┼ítenje nedopu┼ítenih lijekova vi┼íe nego ikad prije
  • osje─çaj zbunjenosti, zaboravljivosti, razdra┼żljivosti, ljutnje, tjeskobe, tuge ili straha
  • stalno se bore ili se sva─Ĺaju s prijateljima i obitelji
  • imaju ekstremne promjene raspolo┼żenja koja uzrokuju probleme vezane uz odnos
  • imaju stalne flashbacke ili misli koje ne mo┼żete iza─çi iz glave
  • ─Źuti glasove u glavi da se ne mo┼żete zaustaviti
  • imaju─çi misli o ranjavanju sebe ili drugih ljudi
  • ne mo┼że obavljati svakodnevne aktivnosti i poslove

Poreme─çaji mentalnog zdravlja

Stru─Źnjaci za mentalno zdravlje koriste dijagnosti─Źki i statisti─Źki priru─Źnik o mentalnim poreme─çajima (DSM-5) za dijagnosticiranje du┼íevnih bolesti. Postoje mnoge vrste poreme─çaja mentalnog zdravlja, s gotovo 300 razli─Źitih uvjeta navedenih u DSM-5. Ispod su neke od naj─Źe┼í─çih mentalnih bolesti koje utje─Źu na ljude u SAD-u:

Bipolarni poreme─çaj

Bipolarni poreme─çaj je kroni─Źna mentalna bolest koja utje─Źe na oko 2,9 posto Amerikanaca svake godine. To uzrokuje ekstremne promjene raspolo┼żenja, od energetskih, mani─Źnih do depresivnih padova. To mo┼że utjecati na va┼íu razinu energije i sposobnost razmi┼íljanja razumno. Ove promjene raspolo┼żenja mnogo su te┼że od malih uspona i padova koji se ve─çina ljudi svakodnevno bavi.

distimija

Dystimija, nazvana i uporni depresivni poreme─çaj, kroni─Źni je tip depresije. Dok distimi─Źna depresija nije intenzivna, mo┼że ometati va┼í svakodnevni ┼żivot. Osobe s tim simptomima imaju simptome najmanje dvije godine. Procjenjuje se da oko 1,5 posto ameri─Źkih odraslih svake godine do┼żivljava distimije.

Generalizirani anksiozni poreme─çaj

Generalizirani anksiozni poreme─çaj (GAD) je kroni─Źna mentalna bolest koja uzrokuje da postanete iznimno zabrinuti za mnoge stvari, ─Źak i kad postoji malo ili nimalo razloga za zabrinutost. Oni s GAD-om osje─çaju vrlo nervozno da se tijekom dana provode i misle da stvari ne─çe nikada raditi u njihovu korist. Ponekad zabrinutost mo┼że zadr┼żati ljude s GAD-om od obavljanja svakodnevnih poslova i sitnica. GAD utje─Źe na 3,1 posto Amerikanaca svake godine.

Velika depresija

Glavna depresija, tako─Ĺer poznata kao glavni depresivni poreme─çaj (MDD), uzrokuje da osjetite ekstremnu tugu ili beznadnost najmanje dva tjedna. Osobe s MDD-om mogu postati toliko uznemirene zbog svojih ┼żivota kako razmi┼íljaju ili poku┼íavaju po─Źiniti samoubojstvo. Oko 7 posto Amerikanaca svake godine do┼żivljava najmanje jednu depresivnu epizodu.

Opsesivno kompulzivni poreme─çaj

Obsessive-compulsive poreme─çaj (OCD) uzrokuje stalne i ponavljaju─çe misli ili opsesije. To se doga─Ĺa s nepotrebnim i nerazumnim ┼żeljama za obavljanje odre─Ĺenih pona┼íanja ili prisila. Mnogi ljudi s OCD shva─çaju da su njihove misli i postupci nerazumni, ali ih ne mogu zaustaviti. Vi┼íe od 2 posto Amerikanaca dijagnosticira OCD u nekom trenutku u ┼żivotu.

Posttraumatski stresni poreme─çaj (PTSP)

Posttraumatski stresni poreme─çaj (PTSP) je mentalna bolest koja uzrokuje osobama koje su do┼żivjele traumatske doga─Ĺaje, kao ┼íto su rat, prirodne katastrofe ili nesre─çe, do┼żivljavaju stalne psiholo┼íke probleme. Neki od simptoma uklju─Źuju flashbackove na traumatizacijski doga─Ĺaj ili se lako zapanjeni. Procjenjuje se da 3,5 posto stanovni┼ítva u Sjedinjenim Dr┼żavama do┼żivljava PTSP.

Shizofrenija

Shizofrenija je kroni─Źna mentalna bolest koja ometa va┼íu sposobnost izbora i povezivanja s drugim ljudima. To je ozbiljno stanje koje mo┼że uzrokovati da do┼żivite halucinacije, imate iluzije i ─Źujete glasove.Procjenjuje se da 1 posto stanovni┼ítva do┼żivljava shizofreniju.

Socijalna fobija

Socijalna fobija, tako─Ĺer nazvana "socijalni anksiozni poreme─çaj", je vrsta mentalne bolesti koja uzrokuje da razvijete ekstremni strah od dru┼ítvenih situacija. To mo┼że uzrokovati da se vrlo nervozno osje─çate oko drugih ljudi i imate pote┼íko─ça s komunikacijom s ljudima jer mislite da ─çe vas ljudi suditi. Oko 15 milijuna odraslih osoba u Sjedinjenim Dr┼żavama svake godine do┼żivljava socijalnu fobiju.

Suo─Źavanje s mentalnim bolestima

Simptomi mnogih mentalnih bolesti mogu se pogor┼íati ako se ne lije─Źi. Doprijeti se za psiholo┼íku pomo─ç ako vi ili netko koga poznajete mo┼żda ima du┼íevnu bolest. Po─Źnite s posjetom lije─Źniku primarne zdravstvene za┼ítite. Oni mogu provjeriti znakove mentalne bolesti i pomo─çi u uspostavljanju plana lije─Źenja ako je potrebno.